Piše: Karoline Gore, Art Business News Magazine
Kultura grafita je živa i napreduje u New Yorku, koji je dom najboljih murala i uličnih umjetničkih djela. Na primjer, Bushwick Collective u Brooklynu, u kojem je preko 50 raznobojnih murala koje su oslikali umjetnici sa svih strana svijeta. U međuvremenu, 100 Gates projekat koji je započeo na donjoj istočnoj strani New Yorka, proširio se na Istočni Harlem i Staten Island a umjetnici i lokalni trgovci nastavljaju surađivati i stvarati originalnu uličnu umjetnost na sigurnosnim vratima trgovina.
Popularnost grafita je rezultirala tome da su institucije umjetnosti prepoznale talenat nekih uličnih umjetnika, te su ostvarile veliki uspjeh prikazujući njihove radove u galerijama kao i na drugim neuobičajenim lokacijama. Djela današnjih uličnih umjetnika poput Kawsa i Banksyja su nevjerovatno tražena, a njihov uspjeh je inspirisao nove umjetnike da krenu njihovim stopama. Jasno je da grafiti i ulična umjetnost neće nestati i da su pronašli svoje mjesto u današnjoj kulturi.
Ovo su neki od primjera uspona ulične umjetnosti i budućnosti ovog živopisnog umjetničkog pravca.
Korijeni ulične umjetnosti su u New Yorku
80-te godine su bile poseban period za neobičnu i pobunjeničku umjetnost u New Yorku, a kreativnost je prikazivana svugdje, kako na platnu i zidovima, tako i na javnim površinama pa čak i ljudskim tijelima. U ovoj deceniji tatoo umjetnici Thom De Vita, Brooklyn Blackie i Tony D’Annessa su radili u podzemnim tatoo salonima, čak i nakon zvanične zabrane tetoviranja. Klijenti su iz njihovih salona izlazili sa raznim uzorcima, likovima i natpisima na svom tijelu, što je inspirisalo ostale tatoo umjetnike da otvore svoje tajne salone.
U međuvremenu, pokret grafita u New Yorku je bio u punom cvatu. Umjetnici poput Jean-Michel Basquiata i Keitha Haringa su počeli oslikavati javne površine u cijelom gradu. Konačno, svijet umjetnosti je počeo primjećivati njihovu genijalnost. Basquiatovi radovi su izloženi u Annina Nosei’s galeriji u Sohu, a Haring je svoju umjetnost iskoristio na način da joj svi imaju pristup, prodajući majice i druge predmete na kojima su oslikana njegova djela. Neki Haringovi radovi se i danas mogu vidjeti u MOMA i Whitney muzejima, a Basquiatove slike se mogu pogledati u Galeriji savremene umjetnosti Soho. Njihovi radovi se često izlažu u muzejima diljem svijeta.
Ulična umjetnost kao kolekcionarski predmet
Danas su djela poznatih uličnih umjetnika postala statusni simbol među kolekcionarima. Radovi Banksyja su poznati po tome što dostižu milionske iznose i izuzetno su tražena među elitom. Prisjetite se Banksyjevog djela „Djevojčica sa balonom“, koja se ‘samouništila’ 2008. godine nakon što je na aukciji u Sothesby’su prodata za 1,2 miliona dolara (Banksy je u ram postavio skriveni rezač papira). U međuvremenu, Brian Donnelly, u svijetu umjetnosti poznat pod imenom KAWS, počeo je karijeru kao umjetnik za grafite u New Yorku, a sada ima stalnu saradnju sa kompanijama Uniqlo, Dior Homme i Bounty Hunter. Donnelly je pokrenuo i liniju kolekcionarskih igračaka koje mahom kupuju slavne ličnosti poput RM-ma, J-Hopea iz BTS, Pharrell Williamsa, Justina Biebera i mnogih drugih.
U današnjoj kulturi umjetnosti, urbana umjetnost je novi pravac koji se razvija inspirisan elementima grafita i ulične umjetnosti, pretvarajući se u djela pogodna za domove i druge enterijere. Kako ovaj novi pravac umjetnosti postaje pristupačan svima, očekuje se da će više uličnih umjetnika svoj rad prilagoditi javnom konzumiranju kroz saradnju sa galerijama, muzejima i brendovima koji će pokazati njihove radove. Iako se vode debate o tome da li ulična i urbana umjetnost imaju isti uticaj na majici od 50 dolara, kao što imaju na zidovima New Yorka, evidentno je da je to jako efikasan način da približe umjetnost mlađoj populaciji. Bilo da je na zidu od cigli u Brooklynu, ili izložena u najboljim muzejima svijeta, ulična umjetnost u tandemu sa urbanom umjetnošću, živjet će i ostati će jako važan dio današnje umjetničke scene.
