Razgovarala: Ida Pojata
Pripremajući ovaj tekst gledam fotografije sa Dubrovačkih ljetnih igara 1994. godine. Stardun pust, ni golubova nema. Nema nikoga. U Hrvatskoj je još uvijek trajao rat. Dvadeset i šest godina kasnije slika nešto bolja, ali još uvijek je to isuviše daleko od Dubrovnika na kakvog smo navikli u ovo doba godine. Dok pišem ovaj tekst u Ćilipe slijeću prvi avioni iz Velike Britanije sa 750 turista. Prva velika grupa ove godine. Dubrovnik se vraća u život nakon pandemije.
Prije 15 dana otvorene su 71. Dubrovačke ljetne igre. Ceremonija otvaranja odžana je u gradskoj luci, među brodicama. Odluka da Igre ove godine budu održane donijeta je u dogovoru s Ministarstvom kulture i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Razgovori i pregovori su trajali mjesecima, gotovo od samog početka pandemije. Da bi festival mogao biti održan morao je biti izmijenjen program u odnosu na onaj koji je početkom veljače/februara bio najavljen. Išlo se na manje formate, domaće umjetnike i pažljiv odabir lokacija kako bi se moglo ostvariti pravilo fizičke distance. Odluka je definitivno pala kad je zaključeno da je moguće održati programe pridržavajući se epidemioloških mjera i osiguravajući sigurnost učesnika i publike. Važna je bila i činjenica da je unatoč situaciji veliki broj sponzora i pokrovitelja bio voljan poduprijeti festival.
„Ovogodišnji ćemo festival pamtiti po brojnim izazovima pri realizaciji, od pandemije i smanjenih prihoda, do epidemioloških mjera te svakako neizvjesnosti u kojoj smo bili duži period prije nego što je odlučeno da će festivala ovog ljeta biti,“ govori Karla Labaš, kojoj je ovo osma sezona na mjestu voditeljice ureda za odnose s javnošću i marketing Dubrovačkih ljetnih igara. Ako tome dodamo i par godina kada je Karla radila kao suradnica u press odjelu festivala, njen staž na Igrama traje duže od jedne decenije. „Izazov je bilo i vrijeme, odnosno manjak vremena sa kojim smo se susretali. Kako se situacija mijenjala iz dana u dan, tako su se mijenjali i naši planovi. Strana gostovanja morali smo odgoditi, trebalo je osmisliti i dogovoriti program koji će biti prilagođen novim epidemiološkim mjerama i to sve organizirati u jako kratkom vremenskom roku sa znatno smanjenim financijskim sredstvima. Konačni program objavili smo tek 16. lipnja, a već 10. srpnja smo otvorili 71. Igre,“ kaže Karla.
Mnogo je toga u programu Igara ove godine drugačije: značajno smanjeni proračun uvjetovao je smanjen broj izvedbi kao i broj publike, novi način rada s velikim osjećajem odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje suradnika i publike. „Mislim da je lakše podvući paralelu i kazati što se nije promijenilo u ovoj ‘novoj festivalskoj realnosti’ u odnosu na lani, a to su naša želja da se festival održi i ljubav publike prema svom festivalu,“ zaključuje Karla.
Iako je program mijenjan i prilagođavan novonastaloj situaciji, nije izgubio na kriteriju umjetničkog kvaliteta i izvrsnosti. Ova izazovna festivalska godina u prvi plan stavila je lokalno i nacionalno, s fokusom na vrhunske, renomirane domaće umjetnike, ali i one mlade umjetnike kojima će Igre biti izvrsna platforma i poticaj za daljnji rad i napredak u karijeri. U 47 dana trajanja na trinaest scenskih i ambijentalnih lokacija u Dubrovniku bit će predstavljeno gotovo 50 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih izvedbi što se može smatrati zaista velikim uspjehom.
Na osnovu komunikacije sa stanovnicima Dubrovnika i turistima prije otvaranja Igara nametao se zaključak da publike u značajnijem broju neće biti. Ljude je strah okupljanja u većem broju zbog epidemije. Na sreću organizatora, te prognoze se u prva dva tjedna nisu ostvarile. Dubrovčani pokazuju veliki interes i punu posjećenost uz osjećaj odgovornosti publike koja se pridržava svih epidemioloških mjera. Stanovnici su srasli s Igrama i važnost te vjerne publike u ovoj situaciji, u kojoj još uvijek izostaje značajniji broj inozemnih posjetitelja u gradu, došla je do punog izražaja. Izvođačke umjetnosti ne mogu bez publike i zbog toga je to iznimno važno.
Pandemija je značajno smanjila budžet Dubrovačkih ljetnih igara. Karla kaže da je plan proračuna 71. Igara gotovo 60% manji od plana proračuna prije pandemije, i iznosi tek nešto više od 6,5 milijuna kuna od čega je čak dva milijuna iz sponzorstva, donacija i vlastitih sredstava. Većina dugogodišnjih sponzora je i ovu godinu uz Igre, iako su neki smanjili budžet. „Istaknula bih kako smo u jeku pandemije uspjeli dobiti i neke nove sponzore poput Euroherca koji je od ove godine službeni osiguravatelj Igara“.
Dubrovačke ljetne igre su najugledniji i najznačajniji hrvatski festival koji spada i među najdugovječnije velike evropske festivale. Dugogodišnja tradicija, kvalitet programa i svjetska prepoznatljivost, ali i visok organizacijski kvalitet i profesionalizam, zasigurno su neki od glavnih faktora koji Igre čine atraktivnim partnerom. Razlozi zbog kojih su Igre privlačne sponzorima su različiti i ovise o njihovim vlastitim poslovnim i korporativnim ciljevima i vrijednostima.
O sponzorima 71. Igara Karla Labaš kaže: „Tu je u prvom redu Mastercard, naš višegodišnji partner koji inače podupire gostovanja velikih jazz zvijezda na Igrama koje će, nažalost, radi svih spomenutih okolnosti ovoga ljeta izostati s programa. Suradnja s Mastercardom nam donosi završni gala koncert s opernim zvijezdama Lanom Kos i Željkom Lučićem, kojim će svečano ispred dubrovačke katedrale 25. kolovoza biti zatvorene Dubrovačke ljetne igre. S Mastercardom već četvrto ljeto uspješnu suradnju ostvarujemo i na programima Priceless iskustava. Hrvatska elektroprivreda naš je vjerni partner, kao i Croatia Airlines i Jadranski luksuzni hoteli, zatim Tele2, Kraš, i Coca-Cola. Ovog ljeta im se pridružio i Euroherc kojeg sam ranije pomenula. Značajno nas podupire i ACI – Adriatic Croatia International Club, važno je spomenuti i Zakladu Caboga Stiftung i OTP banku koji su donatori, ali njihove potpore čine veliki doprinos proračunu festivala. Značajna su i sredstava koja inače festival dobiva od Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice grada Dubrovnika te Zračne luke Dubrovnik, no njih je pandemija ozbiljno pogodila stoga ne čudi da nas ove godine nisu bili u mogućnosti podržati.“
Prihodi od sponzorstava i donacija čine čak 27% ovogodišnjeg proračuna Dubrovačkih ljetnih igara koji iznosi približno 6,5 milijuna kuna. Taj udio je nešto veći ove godine jer je zbog posljedica pandemije došlo do pada u prihodima iz javnih sredstava, točnije prihoda iz proračuna Grada Dubrovnika. Ako se sponzorstvima i donacijama dodaju ostali vlastiti prihodi, poput prihoda od ulaznica i najmova, dolazi se do brojke od 35% udjela vlastitih sredstava u proračunu ovogodišnjeg festivala i 65% javnih sredstava.
Avioni sa velikim grupama inozemnih turista su počeli slijetati u Dubrovnik, što može biti nagovještaj i veće posjete programima Igara.
