Podijeli na društvenim mrežama

Prijava na Newsletter

- SPONZOR -
Intervju Miro Purivatra: Festival bez publike ne može dugo preživjeti, korona nas je...

Miro Purivatra: Festival bez publike ne može dugo preživjeti, korona nas je natjerala da SFF učinimo boljim

Ovogodišnje izdanje Sarajevo Film Festivala (SFF) bit će održano u online formatu. Direktor festivala Mirsad Purivatra u intervjuu za portal Klix.ba govori o bh. kinematografiji, budžetu, promjenama koje donosi online izdanje festivala i, što je najvažnije, hoće li sve ovo utjecati na buduća izdanja SFF-a?

Razgovarala: Lejla Kajić

Film Pjera Žalice “Koncentriši se, baba” otvorit će večeras ovogodišnji SFF. Svjetska premijera bit će upriličena samo nekoliko minuta nakon što Mirsad Purivatra pozdravi publiku i zvanično otvori festival.

Šta za Sarajevo Film Festival znači prebacivanje na online platformu usljed pandemije COVID-19?

Mirsad Purivatra: Naravno da je pandemija izazvala ogromne probleme, ali, sa druge strane, stavila nas je u poziciju da mislimo na drugi način o tome kako čitav festival možda možemo učiniti još boljim i još efikasnijim. Moje mišljenje je da će festivali sve više ići u pravcu miksa događanja na samoj lokaciji i da će to biti prilično vezano za same projekcije, a da će dobar dio koji je vezan za industriju prelaziti na online formate. Festival bez publike je nešto što ne bi moglo preživjeti duži period. Film je umjetnost kojoj prirodno pripada gledanje sa publikom u ‘crnoj kutiji’ (u dvorani). Takva projekcija omogućava punu koncentraciju, reakcije zajedno s ostalom publikom i, ono što je sigurno najljepše, izlazak iz dvorane, druženje i razgovor o upravo viđenom filmu. To je jedinstveno iskustvo, i to je nešto što mislim da bilo koja platforma neće moći zamijeniti. Vjerujem u budućnost kinodistribucije i festivala te da će se publika rado vratiti u kinodvorane.

Kako je protekao proces donošenja odluke da nakon nekoliko varijanti cijeli festival ipak bude održan u online izdanju?

Mirsad Purivatra: Odluka, naravno, nije bila laka. Učinili smo sve da do deset dana prije početka 26. Sarajevo Film Festivala ipak imamo festival s projekcijama za publiku. Bio sam, a i sada sam uvjeren da se uz malo bolju volju svih partnera Sarajevo Film Festivala i zvaničnih institucija vlasti mogla kreirati klima u kojoj bi se festival u Sarajevu iskoristio za promociju zajedničke borbe protiv COVID-19 – da svi budu odgovorni, nose maske, drže distancu i ponašaju se u skladu sa svim pravilima koja je donijela struka. Stoga mi je žao da takva kampanja nije pokrenuta na vrijeme i da smo se, nažalost, morali više baviti nedobronamjernim komentarima, nego željom da se napravi nešto dobro i pozitivno. Siguran sam da u Sarajevu postoji kritična masa ljudi koji poštuju sva pravila i koji bi, pogotovo tokom festivala, sve to ispoštovali na način da smo mogli biti u svijetu zabilježeni kao festival koji je održan čak i u ovakvoj situaciji. Za tim mi ostaje žal.

Finansijski i programski – šta donosi promjena na online izdanje?

Mirsad Purivatra: Kada govorimo o finansijskom aspektu, moram napomenuti da troškovi nastaju već od septembra prethodne godine kada počinje organizacija sljedećeg festivala i bilo je neminovno da se dio troškova napravi već u toj fazi pripreme festivala. No, već od 1. marta, kada smo na nivou direkcije donijeli mjere koje će se poduzeti za vrijeme COVID-19, sve troškove smo sveli na minimum. Što se tiče samih prihoda, zahvalni smo i presretni da imamo tako velike i vjerne partnere koji razumiju veličinu i značaj ovog projekta. Glavni sponzori Sarajevo Film Festivala na čelu s Raiffeisen bankomCoca-Colom, BH Telecomom i Atlantic Grupom su stali uz festival i finansijski ga podržali, kako bi ovako veliki brend, koji smo zajedno s njima pravili i ove godine, a pogotovo u narednim godinama, bio ono što svi želimo, a to je brend evropskog sjaja.

Kada je riječ o programu, nije bilo prostora da se prave velike promjene, tako da je koncept festivala ostao isti.

Mirsad Purivatra i Brigitte Lacombe

Možete li se osvrnuti na trenutno stanje u bh. kinematografiji vezano za institucionalnu i vaninstitucionalnu podršku audio-vizuelnom sektoru?

Mirsad Purivatra: Sa stanovišta Federacije BiH već imamo konstantni zastoj u jačoj podršci filmskoj industriji FBiH i čitave BiH. Prethodno odobreno povećanje za 2020. godinu u okviru Fonda za kinematografiju na 4,2 miliona KM, zbog pandemije COVID-19 vraćeno je na 1,6 miliona KM, što nas vraća u red zemalja koje se nalaze na posljednjem mjestu u cijeloj Evropi po izdvajanju finansijskih sredstava za kinematografiju. Mogu samo sa žaljenjem konstantovati da takva situacija traje godinama i da je to osnovni razlog zašto dolazi do stagnacije i nedovoljne produkcije bh. filma. Kanton Sarajevo je počeo izdvajanje finansijskih sredstava za filmsku produkciju, što je sasvim normalno s obzirom na to da se većina projekata realizirala u Kantonu Sarajevo. Kanton Sarajevo je ujedno i najznačajnije mjesto za proizvodnju takvih projekata i ulaganje inostranih investitora. Samo na primjeru novog filma Jasmile ŽbanićQuo vadis, Aida” možemo reći da je Žbanić od okvirnih osam miliona KM budžeta, od institucija bh. vlasti dobila oko jedan milion, što znači da su rediteljica i njena produkcija ostatak novca našli na evropskom tržištu, a najveći dio tog novca je potrošila upravo u BiH. Zato smatram da Kanton Sarajevo mora preuzeti jaču ulogu u kreiranju svog fonda koji će podržavati autore i produkcije na području Kantona Sarajevo. I vrlo važna stvar: ove godine se završava program Kreativne Evrope i bit će formiran novi fond za narednih sedam godina. S obzirom na značaj tog fonda, iz kojeg su brojni projekti iz BiH dobili podršku, zanačajno je da Vijeće ministara BiH na vrijeme ispuni sve uslove kako bi BiH nastavila biti članica Programa EU Kreativna Evropa – Media.

Značajna je činjenica da je od kraja prošle godine Grad Sarajevo upisan na UNESCO listu kreativnih gradova kao grad filma i to daje nadu da će lokalna zajednica na svim nivoima – Grad, Kanton i općine kroz četverogodišnji akcioni plan provesti kvalitetan program razvoja filmske industrije u Sarajevu.

Najavljeni su poticaji za produkciju u okviru audioviuzuelnog sektora Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo kroz UNESCO grad filma. Jesu li ti poticaji u opticaju? Šta to znači za bh. kinematografiju?

Mirsad Purivatra: Gotovo desetogodišnji napori da se projekt poticaja za produkciju audiovizuelnog sektora, koji bi se po uzoru na sve druge zemlje uspostavio i u BIH, nije uspio ni na državnom ni na federalnom nivou, iz samo administraciji znanih razloga. Trenutno su samo tri zemlje u Evropi bez tog projekta: Albanija, Moldavija i BiH. Time smo umanjili svoju tržišnu vrijednost i tržišne potencijale za pružanje usluga za brojne koprodukcijske filmove koji bi se snimali u BiH i privukli značajne investicije. Inicijativa koja je pokrenuta još prošle godine za vrijeme Festivala za poticaje filmske i TV proizvodnje, još uvijek je u fazi usvajanja. Ekspanzija produkcije u audiovizuelnom sektoru kroz TV serije je krenula i u našem regionu. Raduje nas da smo s našim generalnim sponzorom BH Telecomom razgovarali o njihovom angžamanu na tom području. Na zadovoljstvo svih u sektoru filmske produkcije, BH Telecom je krenuo u podršku proizvodnje serija, odnosno pokrenuo izradu najveće bh. platforme za produkciju bh. serija i filmova. Kroz te aktivnosti doći će do zapošljavanja mladih ljudi, a naši glumci, reditelji, scenaristi i filmski radnici dobit će priliku da rade tokom čitave godine… Tokom ovogodišnjeg festivala očekujemo da će BH Telecom objaviti rezultate prvog konkursa za TV serije.

Festival će ove godine otvoriti film našeg reditelja Pjera Žalice. Prošle godine ste u jednom od intervjua objasnili kako, unatoč tome što ste doveli mnoštvo svjetskih zvijezda na crveni tepih SFF-a, ne zaboravljate pružiti podršku domaćim rediteljima i našoj kinematografiji. Smatrate li da je našim rediteljima, glumcima i generalno našoj filmskoj industriji podrška sada potrebnija nego ikada prije?

Mirsad Purivatra: Festival je i započet sa ciljem revitalizacije bh. kinematografije i uključivanjem bh. kinematografije u evropske i svjetske tokove. Svih ovih 25 godina smo radili na tome i uvijek nam je veliko zadovoljstvo kada imamo kvalitetan bh. film kojim možemo započeti festival. Tako je i ove godine, i nema dileme da je, u ovome trenutku, koliko god je prošla godina nagovještavala značajne pomake u poboljšanju finansiranja i izdvajanja finansijskih sredstava za bh. film, ponovo jedna godina u kojoj se bh. film muči i, takoreći, živi na kašičicu. Smatramo da Sarajevo Film Festival kao platforma otvara brojne mogućnosti bh. autorima da se uključe u evropske tokove, da nađu koprodukcije s drugim zemljama i da promovišu već gotove filmove. Nastavit ćemo u tom smjeru.

Mirsad Purivatra i Alejandro Gonzalez Inarritu

Mnogi svjetski, ali i regionalni festivali su otkazani ili odgođeni. S druge strane, čak i onda kada ste vi spriječeni održati festival u obliku na koji smo navikli, niste odustali od održavanja. Zašto je važno da SFF nastavi živjeti čak i u teškom periodu poput ovog kroz koji sada prolazimo?

Mirsad Purivatra: Problem u vezi s pandemijom COVID-19 je očito nešto na što se moramo naviknuti, i biznis, a to je u ovom trenutku filmska industrija u BiH, jednostavno mora da nađe modalitete kako će raditi u narednim mjesecima, pa možda i u narednoj godini. Stoga smo smatrali da Sarajevo Film Festival kao najznačajnija platforma za razvoj, finansiranje i promociju projekata bh. autora treba da se održi, i da struka treba biti u ovom trenutku više nego ikada zajedno. U isto vrijeme nadamo se da će to biti i jasna poruka vlastima da kultura nije luksuz, nego puka potreba, i da je kultura za promociju BiH učinila mnogo više nego desetine miliona drugih ulaganja.

Kakva će biti budućnost festivala nakon ove godine? Hoće li ova godina izmijeniti i buduća izdanja festivala?

Mirsad Purivatra: Restrukturiranje Sarajevo Film Festivala započelo je prije četiri godine. Već smo napravili značajne pomake kako u organizaciji rada, na području kvalitetnog treninga i zapošljavanja odgovrnih osoba, primjene novih softvera i IT tehnologija i u fazi smo izrade novog petogodišnjeg plana koji treba odgovoriti kako će Festival izgledati i funkcionirati do 2025. godine. Ovaj plan će biti usvojen do kraja septembra ove godine i predviđa restrukturiranje upravljačkih jedinica Sarajevo Film Festivala i imenovanje novih rukovodilaca, mlade ekipe koji su sada u godinama kada sam ja započinjao festival. Oni će svojim već postojećim znanjem i energijom, siguran sam, donijeti nove vrijednosti Sarajevo Film Festivalu.

Više povezanih objava

- SPONZOR -
- Oglasi -