Podijeli na društvenim mrežama

Prijava na Newsletter

- SPONZOR -
Kolumna Cijela industrija umjetnosti, kao cjelina, mora se međusobno podržavati kako bi preživjela...

Cijela industrija umjetnosti, kao cjelina, mora se međusobno podržavati kako bi preživjela izazove pandemije

Generalni koncenzus među agentima i umjetničkim savjetnicima je da niko od njih ne želi prodavati umjetnička djela u ovom trenutku

Piše: Anne Rappa, Art Business News Magazine

Ne postoji industrija koja je ostala netaknuta uslijed širenja koronavirusa. Svijet umjetnosti, kao i svi ostali sektori, prilagođava se ubrzanom razvoju promjena.

Iako ne postoje putokazi koji će reći kako dalje, tim Huntingon T. Blocka je primjetio nekoliko obrazaca ponašanja kada su u pitanju galerije, agenti, kolekcionari, umjetnici, izložbe i drugi koje treba imati na svom radaru.

Razvoj galerija

Dugotrajno zatvaranje u cijelom svijetu je prisililo galerije i agente da razviju strategije kako bi ostali relevantni, promovirali umjetnike i vodili svoje biznise. 

Online sobe za razgledanje 

Mnogi agenti su prihvatili digitalnu tehnologiju da bi u toku pandemije ostali povezani sa svojim ključnim klijentima i umjetnicima. Iako je većina galerija već uspostavila virtualne plaftorme, online sobe se više oslanjanju na učinkovit način prikazivanja umjetničkih djela i angažovanje kolekcionara – bilo da je to veliki izložbeni sajam poput Art Basel Hong Kong, ili manja do srednja galerija. U suštini, pregledanje stranica je postalo ‘nova normala’ kao zamjena za posjećivanje sajmova umjetnosti koji se neće održati. Očigledno je da digitalne platforme ne omogućavaju potencijalnim kupcima da ‘fizički’ doživa umjetnost, ali mnogim kolekcionarima je sasvim uredu da na taj način kupuju djela omiljenih umjetnika u respektabilnim galerijama.

Finansijska podrška

Mnogo manjih biznisa unutar industrije umjetnosti imaju potencijal da se kvalifikuju za finansijsku pomoć od federalne vlade. Uvjeti za dobijanje pomoći brzo se mkijenjaju i to postaje veliki problem. Agenti bi trebali biti ohrabreni da traže uputstva od finansijskih stručnjaka kako bi se nosili sa bilo kakvim nesporazumima i nesigurnostima o pristupu, koristima ili kvalifikacijama za sponzorisane pozamice vlade, kao i grantovima.

Odnos uposlenika

Muzeji i galerije u cijelom svijetu su se uslijed finansijskih problema suočili sa vrlo teškim odlukama – otpuštanjem i slanjem radnika na čekanje. Naprimjer, Muzej lijepih umjetnosti Boston nedavno je na čekanje poslao 300 uposlenika, više od 40% ukupne radne snage. Ako je moguće, galerije bi trebale razmotriti zamrzavanje zapošljavanja i umanjenje plata nastojeći da zadrže radnike. Osoblju treba pomoći da preživi krizu na najbolji mogući način, a kada dođe vrijeme, da se svi vrate na posao.

Prodaja

Dok se ekonomija pogoršava, kolekcionari možda misle da bi bilo pametno da prodaju djela iz svoje kolekcije. Finansijski stručnjaci obično upozoravaju na prodaju u toku finansijskih kriza. Moj tim i ja, kao i svi ljubitelji fine umjetnosti, u sebi nosimo izuzetnu strast prema umjetnosti i plašimo se opasnosti od bilo kakvog tipa opuštanja. Osiguranje lijepe umjetnosti za cilj ima da zaštiti rijetke i historijske objekte te osigura njihovo preživljavanje već generacijama, ako ne i stoljećima.

Iz moje perspektive, generalni koncenzus među agentima i umjetničkim savjetnicima je da niko od njih ne želi prodavati umjetnička djela u ovom trenutku. Većina kolekcionara se drži konzervativnijeg pristupa prodaji koji zahtijeva vrijeme i vještine da bi se optimizirala vrijednost kako za kupca, tako i za prodavca. Također, segment vrhunskih kolekcionara na tržištu je u neku ruku izolovan od prvobitnog efekta ekonomskog pada.

Aukcijsko tržište

Nekoliko, nedavno zaključenih aukcija rezultiralo je lošijim iznosom prodaje od očekivanog. Prodaja nije bila lošija zbog pojedinačnog pada cijena. Naprotiv, pad prodaje je povezan sa nedostatkom ponude visokokvalitetnih dijela dostupnih za prodaju. Prerano je da se govori o tome kakvi će biti uslovi na tržištu umjetnosti za mjesec dana, sljedećeg kvartala ili čak sljedeće godine. Ipak, može se pretpostaviti da trenutna prodaja neće imati značajan uticaj na cijene u budućnosti.

Trenutni izazov kupovine umjetnina nisu finansije nego logistika. Najvažniji aspekt procesa prodaje – fizički uvid i premještanje djela – nije moguće zbog mjera usljed pandemije. Za sada, kolekcionari prave svoju ‘listu želja’ u nadi da će investirati u neko umjetničko djelo etabliranih umjetnika. 

Upravljanje procjenama na aukciji će biti ključno za dovođenje potencijalnih kupaca. Mnogo je ljudi koji i dalje imaju jako puno novca. Ako je dobro djelo dostupno za prodaju, pretpostavljam šta bi aukcijske kuće radile da bi privukle kolekcionara koji želi dobru vrijednost i mogućnost izgradnje interesa kao i prodaju.

Pogled unaprijed

Konačno, u ovim osjetljivim vremenima, moramo se sjetiti da ovo nije prvi pad ekonomije koji je svijet umjetnosti preživio. Galerije, agenti, kolekcionari, umjetnici, izložbeni sajmovi… cijela industrija kao cjelina mora se međusobno podržavati kako bi preživjela ove izazove.

Više povezanih objava

- SPONZOR -
- Oglasi -